PRIRODNI FENOMENI

Nevjerovatno je koliko prirodnih fenomena možete vidjeti ako od- lučite da posjetite Gusinje. Očekuje vas vječiti snijeg u pazusima.Prokletija, oštri vrhovi, neobični oblici stijena, prirodna vrata, veomaširoki i veoma duboki izvori, lednička jezera, kanjoni i pećine, čarobnedoline, nepredvidive rijeke…

Prokletije – čudo prirode

„Gusinjske Prokletije čekaju da ih otkrijete, da se zaljubite, opijeni ljepotom ovog čuda prirode.“

One su i divlje i pitome, i neukrotive i bajkovite. I mistične. One su jedinstvena riznica oblika, bilja, voda. Osim ledničkih jezera, opasnih vrhova i vjetrovitih prevoja, tajan- stvenih prolaza, u Prokletijama su i stijene koje liče na mačji polju-bac, ili na smrznutog čobanina, ili na latice poljskog cvijeta. U njima su omamljujuće doline, raskošne livade, pećine bez kraja i konca, dži-novska stara stabla, tepisi od borovnica, izvori ljekovite vode, magle, oluje, mećave i lavine, ali i slatki, spokojni ljetni dani.

U gusinjskim Prokletijama, na Bjeliču, uzdižu se tri najviša vrha Crne Gore:

Zla Kolata (2534 m),
Dobra Kolata (2528 m) i Maja
Rosit (2524 m).

Gusinjske Prokletije pružaju se duž državne granice prema Albaniji, počev od Trojana na zapadu pa sve do Velike Šćapice na istoku. Ropojansko-vrujskom i Grebajsko-doljskom glacijalnom dolinom gusinjski dio Prokletija podijeljen je na tri skupine: 1. Trojan – Popadija – Valušnica – Talijanka, 2. Karanfili – M. Potkajs – Vezirova Brada i 3.Bjelič-Bor. Karanfili i Bjelič pripadaju krečnjačkoj zoni Prokletija Uzelenom pojasu, gdje dominiraju blagi oblici reljefa, uzdižu se Bor,Memina planina i Šćapica.

U Prokletijama postoje troja prirodnavrata: u krošnji Karanfila, druga u dolini Ropojana koja vode u ravnice albanske Valbone, a treća su impozantna vrata
Trojana (tri vrha), na 1820 metara.

Prokletije su jedan od šest centara evropskog, odnosno jedan od 158 centara svjetskog biodiverziteta. Bogatstvo vaskularne flore Prokletija procjenjuje se na blizu 2000 vrsta, te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički i vegetacijski najbogatijih na
Balkanskom poluostrvu. Veliki broj vrsta su endemične, endemoreliktne, reliktne, rijetke, a mnoge vrste su ljekovite i medonosne. Iako je već stotinu godina meta botaničara, ovo područje ima još mnogo toga da ponudi istraživačima. U gusinjskom dijelu Prokletija u novije
vrijeme pronađene su nove biljne vrste, nepoznate u svijetu. Međunjima su: prokletijska prkosnica (Draba bertiscea), Majerov ušivac
(Pedicularis ernesti – mayeri) i prokletijska runjevica (Hieraciumbertiseaum). Draba bertiscea jedino u svijetu raste u dolini Prijeslop
(Ljug Preslopit) u crnogorskom dijelu Bjeliča. Od ravnih livada i listopadnih šuma (uglavnom bukve) u podnožju, preko pojasa četinara i visokoplaninskih pašnjaka, do golih, stjenovitih litica na vrhovima, Prokletije iznenađuju ljepotom cvijeća. Međunjima ima i cvjetova koji su preživjeli ledeno doba, a posebnu pažnju čobana izazivao bi cvijet koji raste na teško pristupačnom terenu. Takav je runolist, (Leontopodium alpinum Cass.), divan alpski cvijet, maljavih sivih listića i zlatnožutog središta, koji u Crnoj Gori rastesamo na nekoliko lokaliteta.